Podgorica, 23. mart 2017.
Učenici sedmog razreda uputili su se ovog divnog proljećnog dana ka jednom od najljepših crnogorskih sela – Medunu. Na samo deset kilometara udaljenosti od Podgorice, povezano dobrim asfaltnim putem u pravcu sjevero-istoka, smješteno je ovo selo interesantnog imena. Živopisna medunska ravan dočeka srdačno poslije svega dvadesetak minuta vožnje. U podnožju ovog kraja nalazi se Muzej Maraka Miljanova, koji predstavlja jedinstven kulturoliško-spomenički kompleks. Detalje o ovom kraju, muzeju, istoriji i kulturi, svaki posjetilac saznaće od od gospodina Vukića Ilinčića, kustosa ovog muzeja.
Muzej ustanovljen je 23. 10. 1971. godine otvaranjem stalne muzejske postavke. Adaptiran je nakon zemljotresa 1979. godine. Sačuvana njegova autentičnost u eksterijeru, ali je enterijer prilagođen savremenoj muzejskoj postavci. Postavku muzeja čine tri dijela: istorijski, književno-istorijski i etnografski. Istorijski prezentuje najznačajnije momente iz života Marka Miljanova kao ratnika i državnika. Obogaćen je ličnim predmetima odjeće – nošnje, oružje, fotografije itd. Književno-istorijski dio predstavlja književnika Marka miljanova. U muzejskim vitrinama izloženi su Markovi rukopisi sa prvim izdanjima njegovih knjiga, brojna pisma i prepiske. Estetski sadržaji su upotpunjeni ličnim predmetima Marka Miljanova, kao što su muštikle, gusle, te prsten njegove prve supruge i originalna fotografija druge žene. Etnografski dio postavke predočava posjetiocima neke od sadržaja pokućstva, nošnje, nakit, oružje, predmeti iz domaćinstva koji su obilježja narodnog života ovog kraja. I u ovom dijelu se nalaze predmeti koje je koristio Vojvoda: pribor za jelo, tanjir, poslužavnik, skrinja …
Marko je rano postao hajduk, borac, vođa... I skoro čitav život je proveo učestvujući i mnogim bojevima, proslavio se kao veliki ratnik i strateg, ali je pred kraj svog života shvatio jednu veliku životnu istinu, da pisanje može biti ubojitije od svakog oružja.
Vojvoda Marko Miljanov je naučio da piše tek u starosti. On nije pravio književnost. Nije pisao umjetničko djelo. On je davao moralne obrasce ponašanja. Mnogo drži do istinitosti svojih primjera, ne izmišlj I ne dodaje, ne ide u širinu pripovijedanja, već iznosi samo srž koja nosi moralnu pouku. Na veliku Markovu žalost njegovo djelo neće biti štampano niti će ugledati svjetlost dana za njegovog života. Umro je u Herceg Novom 1901.godine.
Prvo Markovo djelo koje je izašlo iz štampe su ,,Primjeri čojstva i junaštva”. Primjeri Markovi čine zbirku kratkih priča o onom vremenu i junaku, kome su čovječnost i čast – važniji od života . Djelo sadrži sedamdeset i dvije autentične priče u kojima ništa nije izmišljeno, ni događaji ni ličnosti u njima.
,,Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi” sljedeće je štampano djelo. Ima istorijski značaj dopunjen deseteračkim spjevom.
Treće objavljeno djelo je ,,Život i običaji Arbanasa”. Autor Arbanase prikazuje kao dobre i sigurne hajdučke jatake i ističe njihove ljudske i moralne osobine. U okviru ovoga djela je i djelo ,,Srpski hajduci”, u kojem opisuje hajdukoavanje Ilije Zonjića i Raka Đurića.
Marko Miljanov nigdje u svom djelu ne govori o sebi. Ali je čitaocu je jasno: njegovo književno djelo nije ništa drugo, do ono što je on sam, glavom i duhom i srcem svojim.
Reporteri 7-og razreda